Istraživanje

Nedjeljivost kvalitetne nastave i znanstvenoga ili umjetničkoga istraživanja temeljna je odrednica Sveučilišta u Zagrebu, a u skladu tome i svakog pojedinog fakulteta. Uz obrazovanje i znanost, fakultet treba poticati kreativnost i inovativnost kako bi snažnije utjecao na gospodarski razvitak. Istraživačka strategija Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu treba institucionalno biti od pomoći Sveučilištu, srodnim fakultetima, internim zavodima, istraživačkim skupinama te na osobnoj razini svakom znanstveniku ili umjetniku da usmjeri i održava svoj dugoročni razvoj.

Istraživačka djelatnost Arhitektonskog fakulteta obuhvaća rad na znanstvenoistraživačkim i umjetničkoistraživačkim projektima, održavanje nastave poslijediplomskih studija i izdavaštvo. U monografiji izdanoj povodom 80-godišnjice kontinuiranog rada fakulteta, profesori Srečko Pegan i Mladen Obad Šćitaroci upozorili su kako znanstvenu djelatnost arhitekata treba promatrati u posebnom svjetlu nedjeljivosti umjetničke, tehničke i humanističke komponente struke te zbog toga neprihvatljivih i isključivih pokušaja izjednačavanja sa znanstvenom djelatnošću drugih tehničkih struka. "Značenje likovnosti za arhitektonsko djelo nedjeljivo je od funkcionalnih i tehničkih obilježja. Poznato je da je za arhitekta spoznaja oblikovnosti barem isto tako važna kao i znanstvena spoznaja tehničkih zakonitosti. Poticanje vrednovanja i unapređenja samo jedne od tih sastavnica na štetu je struke i nastavnog rada te vodi k neželjenoj podijeljenosti između arhitekata sklonih istraživanjima oblikovnosti i onih koji su skloniji kvantificiranim istraživanjima arhitekture i urbanizma. Na žalost, nije učinjen dovoljan napor da se pobliže odredi i odgovarajuće vrednuje odnos znanstvene i umjetničke komponente u doprinosu struci, kao sto nije niti odgovarajuće vrednovano sudjelovanje u poslijediplomskoj nastavi i znanstvenom izdavaštvu. Tek sredinom devedesetih godina uspostavljeni su približno jednako vrijedni kriteriji za napredovanje nastavnika posebice zaslužnih za doprinos razvoju umjetničkog udjela arhitektonske struke. (...) Znanstvenu djelatnost Arhitektonskog fakulteta treba bolje predstaviti stručnoj javnosti te potaknuti interdisciplinarne istraživačke projekte u zemlji i međunarodnu suradnju. U znanstvenoistraživačke projekte valja uključiti što veći broj nastavnika i otvoriti šire mogućnosti za uključivanje studenata završnih godina dodiplomskog studija, te osobito studenata poslijediplomskih znanstvenih studija." Značajna platforma znanstvene djelatnosti arhitekata u zemlji i inozemstvu postao je vremenom časopis Prostor pokrenut 1993., kojeg od 2007. godine časopis indeksira jedna od tri baze Web of Science [WoS]− baza podataka Arts & Humanities Citation Index [A&HCI] - je ekvivalent bazi SCI za prirodne i primijenjene znanosti te SSCI bazi za društvene znanosti.

Istraživanje

Istraživački projekti

Nakladništvo

Istraživački radovi