Istraživanje

Nedjeljivost kvalitetne nastave i znanstvenoga ili umjetničkoga istraživanja temeljna je odrednica Sveučilišta u Zagrebu, a u skladu tome i svakog pojedinog fakulteta. Uz obrazovanje i znanost, fakultet treba poticati kreativnost i inovativnost kako bi snažnije utjecao na gospodarski razvitak. Istraživačka strategija Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu treba institucionalno biti od pomoći Sveučilištu, srodnim fakultetima, internim zavodima, istraživačkim skupinama te na osobnoj razini svakom znanstveniku ili umjetniku da usmjeri i održava svoj dugoročni razvoj.

Istraživačka djelatnost Arhitektonskog fakulteta obuhvaća rad na znanstvenoistraživačkim i umjetničkoistraživačkim projektima, održavanje nastave poslijediplomskih studija i izdavaštvo. U monografiji izdanoj povodom 80-godišnjice kontinuiranog rada fakulteta, profesori Srečko Pegan i Mladen Obad Šćitaroci upozorili su kako znanstvenu djelatnost arhitekata treba promatrati u posebnom svjetlu nedjeljivosti umjetničke, tehničke i humanističke komponente struke te zbog toga neprihvatljivih i isključivih pokušaja izjednačavanja sa znanstvenom djelatnošću drugih tehničkih struka. "Značenje likovnosti za arhitektonsko djelo nedjeljivo je od funkcionalnih i tehničkih obilježja. Poznato je da je za arhitekta spoznaja oblikovnosti barem isto tako važna kao i znanstvena spoznaja tehničkih zakonitosti. Poticanje vrednovanja i unapređenja samo jedne od tih sastavnica na štetu je struke i nastavnog rada te vodi k neželjenoj podijeljenosti između arhitekata sklonih istraživanjima oblikovnosti i onih koji su skloniji kvantificiranim istraživanjima arhitekture i urbanizma. Na žalost, nije učinjen dovoljan napor da se pobliže odredi i odgovarajuće vrednuje odnos znanstvene i umjetničke komponente u doprinosu struci, kao sto nije niti odgovarajuće vrednovano sudjelovanje u poslijediplomskoj nastavi i znanstvenom izdavaštvu. Tek sredinom devedesetih godina uspostavljeni su približno jednako vrijedni kriteriji za napredovanje nastavnika posebice zaslužnih za doprinos razvoju umjetničkog udjela arhitektonske struke. (...) Znanstvenu djelatnost Arhitektonskog fakulteta treba bolje predstaviti stručnoj javnosti te potaknuti interdisciplinarne istraživačke projekte u zemlji i međunarodnu suradnju. U znanstvenoistraživačke projekte valja uključiti što veći broj nastavnika i otvoriti šire mogućnosti za uključivanje studenata završnih godina dodiplomskog studija, te osobito studenata poslijediplomskih znanstvenih studija." Značajna platforma znanstvene djelatnosti arhitekata u zemlji i inozemstvu postao je vremenom časopis Prostor pokrenut 1993., kojeg od 2007. godine časopis indeksira jedna od tri baze Web of Science [WoS]− baza podataka Arts & Humanities Citation Index [A&HCI] - je ekvivalent bazi SCI za prirodne i primijenjene znanosti te SSCI bazi za društvene znanosti.

Zavod za istraživanje

Istraživačke aktivnosti  danas zahtijevaju kompleksnu logističku podršku, posebno u segmentu projekata financiranih iz europskih fondova i međunarodnih mreža. U svrhu objedinjavanja i administrativne podrške takvim aktivnostima 2017. je osnovan Zavod za istraživanje, razvoj i inovacije kao samostalna jedinica Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja provodi istraživačke projekte u arhitekturi, urbanizmu i srodnim područjima, te razvojne projekte.

Polje djelovanja

Pitanja prostora i razvoj izgrađene okoline izrazito su složeni fenomeni koji se promatraju iz podijeljenih perspektiva. Znanosti o prostoru daju uvide u prošlost i postavljaju teorijske osnove, a arhitektonsko i urbanističko projektiranje i planiranje anticipiraju budućnost prostora. No, postoji i potreba za dinamičnim, fleksibilnim i otvorenim oblicima proizvodnje znanja, kako po pitanju interpretacije već postojećih formacija i procesa, tako i za predlaganje razvojnih scenarija. Tu potrebu ispunjavaju istraživački projekti koji se oslanjaju na sintetski karakter arhitekture i integriraju uvide i znanja iz različitih područja i disciplina. Istraživačke projekte provodi Zavod za istraživanja, razvoj i inovacije koji promiče interdisciplinarni pristup, simultano koristi iskustva i metode znanstvenog i projektantskog rada, povezuje akademsku zajednicu i praksu. Metode i rezultati istraživačkih projekata mogu biti oslobođene od žanrovskih konvencija, te neposredno proizlaze iz karaktera tema koje se obrađuju. Utoliko je produkcija Zavoda raznolika i uključuje studije, izložbe, tiskane i elektroničke publikacije, razne oblike javnog djelovanja i druge oblike diseminacije znanja.

Povezanost s društvenom zajednicom

Istraživanja koja provodi Zavod trebaju biti društveno dogovorna i kritički se suočavati s izazovima suvremenog društva. Poželjno je da su usmjerena prema aktualnim, konkretnim problemima, te da su na različite načine primjenjiva. Zavod potiče dijalog sa širom društvenom zajednicom te aktivno djeluje kao posrednik između istraživačkog rada i vladinog i civilnog sektora. Utoliko se istraživanja usmjeravaju prema realnim potrebama, a rezultati istraživanja nastoje se aktivno implementirati u društvenoj stvarnosti što podrazumijeva zagovaračke procese, edukaciju i diseminaciju znanja prema svim društvenim akterima povezanima s pitanjima prostora i razvoja izgrađenog okoliša.

Interdisciplinarnost i koordinacija

Istraživački rad bitno se oslanja na multidisciplinarne i međusektorske suradnje, kako s partnerima Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Zavod prati i analizira znanstvene, istraživačke, kulturne i druge aktivnosti i institucije koje su kompatibilne s interesima Arhitektonskog fakulteta te predlaže i pomaže u povezivanjima. Sličan proces se odvija i unutar Fakulteta gdje je istraživanje komplementarno nastavnom, znanstvenom i stručnom radu. Jedna od uloga Zavoda je povezivanje i koordinacija rada unutar te tri temeljne sastavnice djelovanja fakulteta. Zato Zavod prati sve aktivnosti na Arhitektonskom fakultetu, raspoznaje zajedničke interese i tematska preklapanja, pronalazi modalitete suradnje, otvara nove ili predlaže oblike uključivanja u već postojeće projekte. Temeljem tih uvida, Zavod djeluje i savjetodavno, te predlaže fokuse interesa u sve tri dionice fakultetskog rada.

Operativni cilj u Zavoda je aktiviranje postojećih intelektualnih i radnih resursa na Fakultetu i izvan njega, te njihovo usmjeravanje u istraživačke projekte. Na taj način potiče se dijalog između pojedinih područja i specijalizacija, stvara se otvorena platforma za kolektivni rad, te se izbjegava atomiziranje pojedinačnih istraživačkih napora.

Nakladništvo

Rezultati širokog spektra istraživačkih aktivnosti nastavnika Arhitektonskog fakulteta široj se studentskoj i stručnoj publici predstavljaju putem knjiga, udžbenika, kataloga i izložbi. Nakladnička djelatnost fakulteta je unatoč nepovoljnim uvjetima aktivna i kontinuirano prisutna, bilo samostalno ili kroz sunakladništva s vodećim izdavačkim tvrtkama poput Tehničke knjige ili UPI2M Books. Uz publicistiku, Arhitektonski fakultet izdaje i dva serijska izdanja –  znanstveni časopis Prostor pokrenut 1993. godine te Godišnjak Arhitektonskog fakulteta koji izlazi od 2012. godine. Dominantno tijelo izdavaštva čine udžbenici i skripte namijenjeni studentima, znanstvene monografije koje prezentiraju rezultate znanstvenih projekata ili pojedinačnih istraživačkih napora, katalozi različitih studentskih radionica koje se provode u sklopu redovne nastave ili kao vannastavne aktivnosti.

(tekstovi: Zlatko Karač, Maroje Mrduljaš, Mladen Obad Šćitaroci, Srečko Pegan, Mia Roth)