Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu

Katedra je ustrojena od četiri kabineta: Kabinet za urbanizam, Kabinet za prostorno planiranje, Kabinet za urbanističko naslijeđe i Kabinet za pejsažnu arhitekturu. Takav ustroj katedre slijedi strukturu znanstvenog rada i izobrazbe na svim razinama studiranja – preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom doktorskom i stručnom studiju.
Aktivnosti katedre i njenih nastavnika obuhvaćaju nastavu, znanstvenoistraživački rad, stručni rad i javno djelovanje.
Kontinuitet nastave iz urbanizma pratimo od 1935. godine kada je kojegij Urbanizam uveden u nastavu tadašnjega Tehničkog fakulteta Sveučilištu u Zagrebu, što se smatra začetkom urbanističke izobrazbe na Sveučilištu i na današnjem Arhitektonskom fakultetu. Od tada se povećavao broj urbanističkih kolegija, broj nastavnih sati i broj nastavnika. Tijekom razvoja i unaprjeđenja urbanističke izobrazbe njegovana je tradicija, ali i usmjerenost prema suvremenosti i izazovima koje donosi svako novo vrijeme.
Iako se struktura nastave mijenjala tijekom vremena u skladu s nastavnim planovima i programima, karakter izobrazbe i zamisao nastave zadržali su trajna načela o urbanističkoj interdisciplinarnoj izobrazbi koja se temelji na isprepletanju urbanizma, prostornog planiranja, pejsažne arhitekture i drugih disciplina izvan arhitekture i urbanizma, važnih za prostorno uređenje i razumijevanje procesa i planerskih aktivnosti u prostoru. Suvremeno izvođenje nastave uvodi suradnju s fakultetima i institucijama u i izvan Hrvatske te uvođenje zajedničkih radionica (Parallel Workshop) s fakultetima u Europi.
Katedra njeguje i razvija znanstvenoistraživački rad, kao i znanstvenu izobrazbu nastavnika i stjecanje doktorata znanosti. Znanstveni rad na katedri započet je krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina kada je utemeljen poslijediplomski znanstveni studij iz urbanizma (1969.), započet prvi znanstveni projekt na Katedri i na Arhitektonskom fakultetu (1971.), kada su obranjeni prvi znanstveni magisteriji (1974.). Tijekom vremena znanstvenoistraživački rad se unaprjeđivao i pojačavao tako da je postao prepoznatljiv za Katedru čiji su članovi uključeni u domaće i europske istraživačke projekte, autori su brojnih knjiga i znanstvenih članaka objavljenih u uglednim domaćim i svjetskim časopisima, mentori su doktorandima i inozemnim istraživačima.
Stručni rad u urbanizmu, prostornom planiranju i pejsažnoj arhitekturi uvijek je bio neodvojiv od Katedre i smatrao se sastavnim dijelom aktivnosti nastavnika. Od 1938. godine, kada je utemeljen zavod iz kojega se razvio današnji Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu članovi Katedre izradili su brojne stručne projekte - prostorne planove, urbanističke planove, studije i natječajne radove. Stručni rad na Katedri uvijek se referirao na znanstvenoistraživačke spoznaje proizašle iz znanstvenih projekata rađenih na Katedri.
Članovi Katedre javnim djelovanjem uključeni su u raznim tijelima i povjerenstvima Sveučilišta, državnih ministarstava i gradova promovirajući urbanu i pejsažnu kulturu, kulturu građenja i održivo urbanističko i prostorno planiranje.
Važnost urbanizma u izobrazbi arhitekata, ali i kao izraz tradicije Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vidljiv je i u nazivu preddiplomskog, diplomskog i doktorskog studija – Studij arhitekture i urbanizma kao jedini takvi studiji u Hrvatskoj. Katedra i njeni članovi održavaju nastavu iz urbanističkih kolegija na drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu (Agronomskom, Šumarskom, Prirodoslovno-matematičkom, Filozofskom), na drugim arhitektonskim fakultetima u Hrvatskoj (Osijek) i izvan Hrvatske (Mostar).
Osim redovite nastave izobrazba na Katedri se provodi i uključivanjem studenata u znanstvenoistraživačke i stručne projekte.
Katedra je pridruženi član europskog saveza AESOP.
Povijest Katedre
Kolegij Urbanizam, uveden 1935. godine u nastavu Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, obilježava začetak stvaranja današnje Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu. U razvoju Katedre od tada do danas uočljiva su četiri razdoblja.
U prvom razdoblju (1935.-1945.) Katedra se nazivala Stolica za urbanizam, a nastavu su obilježili Stjepan Hribar i Velimir Jamnicky. Studenti su slušali kolegije Uređenje gradova i Čuvanje građevnih spomenika. Urbanizam se predavao studentima Arhitektonskog odjela Tehničkog fakulteta u trećoj i četvrtoj godini, a u posljednja dva semestra studija nastava se odvijala i vježbovnim kolegijem iz urbanizma. Tada nastaje i prva urbanistička diploma, koju je izradio kasniji profesor Katedre, Bruno Milić. Nekoliko se diplomiranih arhitekata tada usmjerava na gradograditeljske teme i postaju jezgra buduće Katedre za urbanizam (Josip Seissel, Dragan Boltar i Bruno Milić).
Drugo razdoblje (1945.-1969.) doba je stasanja urbanističke struke, koja se razvijala istodobno s razvojem planiranja i obnove gradova nakon Drugoga svjetskog rata. Postupno raste broj redovitih i izbornih kolegija, a 1967./68. godine u nastavu se uvodi urbanističko usmjerenje. Utemeljuje se i poslijediplomski znanstveni studij iz urbanizma. To su razdoblje u radu Katedre i Zavoda obilježili profesori Josip Seissel (1945.-1965.), Dragan Boltar (1945.-1983.), Bruno Milić (1950.-1987.), Miroslav Kollenz (1956.-1991.) i Ante Marinović-Uzelac (1961.-1999.).
Treće razdoblje (1970.-1999.) utjecaj Katedre širi se izvan fakulteta, a unaprjeđuje se interdisciplinarnost urbanističke struke. To je razdoblju obilježio profesor Ante Marinović-Uzelac. Katedra 1969. godine utemeljuje prvi poslijediplomski studij na Arhitektonskom fakultetu „Urbanizam i prostorno planiranje“, koji se u izmijenjenom obliku odvija do danas. Katedra sudjeluje u utemeljenju sveučilišnih studija (Promet, Ekologija) te međufakultetskih poslijediplomskih studija iz područja uređenja krajolika i pejsažnog oblikovanja, najprije s Agronomskim fakultetom iz Zagreba i Biotehničkim fakultetom iz Ljubljane, a poslije sa Šumarskim fakultetom iz Zagreba. Jača suradnja na međunarodnom planu u obliku sudjelovanja na međunarodnim projektima te znanstvenom i stručnom usavršavanju članova Katedre u inozemstvu (Francuska, SAD, Njemačka, Nizozemska, Italija). U tom se razdoblju uvode i mnogi novi izborni kolegiji, a zamjetno se povećava i broj nastavnika na Katedri.
Četvrto razdoblje (od 2000. godine) obilježeno je smjenom generacija i novim nastavnim planom i programom (Bolonjski europski sustav sveučilišne izobrazbe), koji je donio znatne promjene u izobrazbi arhitekata na fakultetu pa tako i nastave na Katedri. Nastava iz urbanizma poprima nove oblike (zajednički studiji arhitekture i urbanizma, razmjena nastavnika i studenata s europskih sveučilišta i dr.). Povećava se broj novih nastavnika i znanstvenih novaka i asistenata, pojačava se znanstvenoistraživački rad, međunarodna suradnja, uključivanje studenata u istraživanja i znanstvene projekte. Značajna aktivnost usmjerena je na unaprjeđenje nastave i prilagodbu nastavnog plana i programa suvremenim potrebama. Dugoročni cilj Katedre jest osnivanje Diplomskog studija urbanizma, prostornog planiranja i pejsažne arhitekture.
Dužnost predstojnika Katedre obnašali su: Josip Seissel (1959.-1965.), Dragan Boltar (1965.-1969.), Bruno Milić (1969.-1973.), Ante Marinović-Uzelac (1973.-1993. i 1997.-1999.), Oleg Grgurević (1993.-1997.), Mladen Obad Šćitaroci (1999.-2005. i 2007.-2013.), Sonja Jurković (2005.-2007.), Krunoslav Šmit (2013.-2016. i 2022.-) i Bojana Bojanić Obad Šćitaroci (2016.-2018., 2018.-2020. i 2020.-2022.).