Biološko – istraživački centar Našice
Lokacija projekta je prostor Našičkih Ribnjaka, gospodarski sklop za uzgoj, razmnožavanje i preradu ribe, smješten na sjevernom rubu grada Našica. Našički ribnjaci osnovani su 1905. godine od strane bana Teodora Pejačevića, jedan su od prva tri ribnjaka na tlu Hrvatske, te su važan gospodarski i prirodni čimbenik okoline.
Glavni cilj projekta je omogućiti korištenje zapuštenog dijela ribnjaka poboljšanom prostornom organizacijom i uvođenjem novih sadržaja – Biološko – istraživačkog centra, čime bi se realizirale kvalitetne aktivnosti kako za lokalno stanovništvo, tako i za znanstvenike (primarno ihtiolozi i ornitolozi) i entuzijaste – pobornike prirode.
Ideja projekta proizlazi iz odnosa čovjeka sa prirodom – čovjek koji koristi prirodu za gospodarstvo, istraživanje, odmor – te čovjek koji promatra prirodu – promatranje duha mjesta i kako nešto artificijelo postaje 'prirodno'.
Oblikovna polazišta proizašla su iz analize lokacije i prisutnih elemenata – točka (promatračnica), linija (željeznica) i površina (ribnjak). Postavom mreže preko lokacije (asocijacija na postojeću poljoprivrednu parcelaciju) uvodi se organizacija u organičkom prostoru. U sjecištima mreže postavljaju se točke – jednake, ali specifične, koje služe kao orijentiri i sadržaji. Glavni sklopovi ne prate postavljenu matricu, već se ističu u prostoru kako bi privukli korisnika. Kretanje po obuhvatu riješeno je obnovom i dogradnjom postojećih kolosijeka uskotračne željeznice.
Dva su glavna sklopa projekta. Sklop za posjetitelje sa javnim i edukativnim prostorima i istraživački centar sa laboratorijskim i edukacijskim prostorima, te vanjskim istraživačkim bazenom.
Sklopovi su jednostavne prostorne organizacije. Inspiraciju vuku iz tradicije prostora – linearna organizacija, podizanje kuće od vode, bočne komunikacije koje povezuju sadržaje - sa ciljem povezivanja prostora ispred i iza ribnjačkih nasipa.
Građevine su potpuno samoodržive, te prilagođene brzoj izvedbi modularnim projektiranjem i ponavljanjem istovrsnih elemenata.
Glavni cilj projekta je omogućiti korištenje zapuštenog dijela ribnjaka poboljšanom prostornom organizacijom i uvođenjem novih sadržaja – Biološko – istraživačkog centra, čime bi se realizirale kvalitetne aktivnosti kako za lokalno stanovništvo, tako i za znanstvenike (primarno ihtiolozi i ornitolozi) i entuzijaste – pobornike prirode.
Ideja projekta proizlazi iz odnosa čovjeka sa prirodom – čovjek koji koristi prirodu za gospodarstvo, istraživanje, odmor – te čovjek koji promatra prirodu – promatranje duha mjesta i kako nešto artificijelo postaje 'prirodno'.
Oblikovna polazišta proizašla su iz analize lokacije i prisutnih elemenata – točka (promatračnica), linija (željeznica) i površina (ribnjak). Postavom mreže preko lokacije (asocijacija na postojeću poljoprivrednu parcelaciju) uvodi se organizacija u organičkom prostoru. U sjecištima mreže postavljaju se točke – jednake, ali specifične, koje služe kao orijentiri i sadržaji. Glavni sklopovi ne prate postavljenu matricu, već se ističu u prostoru kako bi privukli korisnika. Kretanje po obuhvatu riješeno je obnovom i dogradnjom postojećih kolosijeka uskotračne željeznice.
Dva su glavna sklopa projekta. Sklop za posjetitelje sa javnim i edukativnim prostorima i istraživački centar sa laboratorijskim i edukacijskim prostorima, te vanjskim istraživačkim bazenom.
Sklopovi su jednostavne prostorne organizacije. Inspiraciju vuku iz tradicije prostora – linearna organizacija, podizanje kuće od vode, bočne komunikacije koje povezuju sadržaje - sa ciljem povezivanja prostora ispred i iza ribnjačkih nasipa.
Građevine su potpuno samoodržive, te prilagođene brzoj izvedbi modularnim projektiranjem i ponavljanjem istovrsnih elemenata.
