Cube² House
Autori: Ivan Čulo, David Buczynski, Matija CepanecMentorica: Sonja TadejAkademska godina: 2022.
Katedra za arhitektonsko projektiranjeKabinet za interijerRadionica interijera
Zadatkom je zadan volumen svijetlih dimenzija 5x5x10 m unutar kojega je potrebno osmisliti prostor za odabranog korisnika. Osnovna je ideja projektnog rješenja iskoristiti vertikalnost zadanog volumena stvaranjem dinamičkog prostora po visini. Zamišljen je prostor koji potiče maštu i kreativnost kod korisnika različitih profila pri čemu dolazi do očekivanih i neočekivanih načina korištenja. Kao primarni korisnik odabrana je četveročlana obitelj s dvoje djece. S obzirom da se djeca u relativno kratkom periodu brzo mijenjaju, potreban im je prostor koji se može razvijati s njima.
Temeljem tih polazišta nastao je koncept zasnovan na dualnosti fiksnih i fleksibilnih prostora. Fiksni prostori zadovoljavaju osnovne potrebe - spavaće sobe, kupaonica i kuhinja. Fleksibilni prostori obuhvaćaju blagovanje, igraonicu, radni prostor i dnevni boravak te u svakom trenutku mogu poslužiti i nekoj drugoj namjeni, potpuno različitoj od primarne. Osnovni sadržaji zatvoreni su u kubuse. Unutar zadanog prostora kubusi su raspoređeni po vertikali, stvarajući kompoziciju koja oblikuje prostor između, diktirajući osvijetljenost, oblik i dimenziju te okvir za događaj. Spiralno stubište služi kao brza veza. Prostor između koristi krovove kubusa kao korisne površine koje spaja ili pak dijeli elementom mreže. Ona služi kao komunikacija između kubusa, ali uz to stvara različite dodatne korisne površine.
Simbioza eksterijera kubusa i mreže stvara dinamični prostor koji pulsira konstantnim sužavanjem i proširivanjem od dna do vrha. Na taj se način prostor doživljava kretanjem kao niz sekvenci ili pak statičnim korištenjem određenog dijela. Kretanje započinje u blagovanju iz kojeg se kroz mrežu penjemo do srca kuće koje čine krovovi kuhinje i kupaone povezani mrežom u blagom padu. Pored tog prostora smještena je radna soba, fizički odvojena mrežom no s nesmetanim vizualnim kontaktom i mogućnošću nadzora. Iz igraonice se kroz tijesni vertikalni procijep između spavaće sobe roditelja i zida betonske ovojnice penjemo do dnevnog boravka potpuno otvorenog prema nebu kao dostojnom završetku kretanja.
Ambijenti su topli i prijateljski, što je postignuto korištenjem drva za kubuse, a tome pridonosi i razapeta mreža. Betonske su ovojnice dematerijalizirane bojanjem u bijelo te čine neutralnu podlogu za kompoziciju kubusa i mreža, a istovremeno omogućuju bolju osvijetljenost prostora.
Temeljem tih polazišta nastao je koncept zasnovan na dualnosti fiksnih i fleksibilnih prostora. Fiksni prostori zadovoljavaju osnovne potrebe - spavaće sobe, kupaonica i kuhinja. Fleksibilni prostori obuhvaćaju blagovanje, igraonicu, radni prostor i dnevni boravak te u svakom trenutku mogu poslužiti i nekoj drugoj namjeni, potpuno različitoj od primarne. Osnovni sadržaji zatvoreni su u kubuse. Unutar zadanog prostora kubusi su raspoređeni po vertikali, stvarajući kompoziciju koja oblikuje prostor između, diktirajući osvijetljenost, oblik i dimenziju te okvir za događaj. Spiralno stubište služi kao brza veza. Prostor između koristi krovove kubusa kao korisne površine koje spaja ili pak dijeli elementom mreže. Ona služi kao komunikacija između kubusa, ali uz to stvara različite dodatne korisne površine.
Simbioza eksterijera kubusa i mreže stvara dinamični prostor koji pulsira konstantnim sužavanjem i proširivanjem od dna do vrha. Na taj se način prostor doživljava kretanjem kao niz sekvenci ili pak statičnim korištenjem određenog dijela. Kretanje započinje u blagovanju iz kojeg se kroz mrežu penjemo do srca kuće koje čine krovovi kuhinje i kupaone povezani mrežom u blagom padu. Pored tog prostora smještena je radna soba, fizički odvojena mrežom no s nesmetanim vizualnim kontaktom i mogućnošću nadzora. Iz igraonice se kroz tijesni vertikalni procijep između spavaće sobe roditelja i zida betonske ovojnice penjemo do dnevnog boravka potpuno otvorenog prema nebu kao dostojnom završetku kretanja.
Ambijenti su topli i prijateljski, što je postignuto korištenjem drva za kubuse, a tome pridonosi i razapeta mreža. Betonske su ovojnice dematerijalizirane bojanjem u bijelo te čine neutralnu podlogu za kompoziciju kubusa i mreža, a istovremeno omogućuju bolju osvijetljenost prostora.
