HR / EN
Karta

Zavodi Arhitektonskog fakulteta

 

Zavodi za stručnu djelatnost

Godine 1937. na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu osnovan je Zavod za građevne konstrukcije putem kojega su se ugovarali arhitektonski projekti, a uz supotpis ovlaštene tvrtke. U provedbi je to značilo da je svaki ugovor bio ovjeren s dva žiga - žigom Zavoda za građevne konstrukcije i žigom ovlaštene projektne tvrtke. Taj je zavod omogućivao zaposlenicima Fakulteta da sudjeluju u stručnom radu. Zavod je pod tim imenom djelovao do 1963. godine, kada je osnovan Zavod za investicijsko-tehničku dokumentaciju, poslije preimenovan u Zavod za arhitektonsku tehničku dokumentaciju.

Više od desetljeća nakon utemeljenja Arhitektonskoga fakulteta osnovan je 1974. godine Zavod za arhitekturu kakav i danas postoji, s ovlaštenjem ugovaranja, projektiranja i izrade arhitektonske tehničke dokumentacije. Svrha Zavoda bilo je promaknuće nastave te suradnja s gospodarstvom u razradi i rješavanju znanstvenih, istraživačkih i stručnih zadataka putem teoretske i stručne primjene znanstvenih postignuća.

Statutom iz 1978. godine utvrđeno je postojanje sljedećih zavoda: Zavod za arhitekturu, Zavod za urbanizam, Zavod za povijest i teoriju arhitekture, Zavod za zgradarstvo i Zavod za teoriju arhitektonskih konstrukcija. Zavodi su utvrđeni kao poslovne jedinice fakulteta s istim pravnim položajem i ravnopravni u međusobnim odnosima. Mogućnost osnivanja novih zavoda, spajanje postojećih ili njihovo ukidanje odvijalo se na prijedlog Znanstveno-nastavnog vijeća, a odluku o tome donosio je Savjet Fakulteta. Uvjet za osnivanje novog zavoda bilo je najmanje pet znanstvenih djelatnika ili deset stručnih suradnika. Radom svakog zavoda rukovodio je predstojnik izabran iz reda Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta.

Statutom iz 1984. godine zavodi su shvaćeni kao unutarnje ustrojbene jedinice fakulteta, stvorene u svrhu rada na određenim znanstveno-istraživačkim i stručnim zadacima, samostalno ili u suradnji s vanjskim naručiteljima, a putem primjene teoretskih i znanstvenih postignuća arhitektonsko-urbanističke struke. U zavodima se djelomično odvija i pedagoški rad sa studentima, koji se katkada uključuju u rješavanje i izradu stručnih projekata.

U radu zavoda sudjeluju svi djelatnici fakulteta, neovisno o matičnoj pripadnosti, a prema osobitosti zadatka koje pojedini zavod obavlja. U skladu s matičnim granama znanstvenog polja arhitekture i urbanizma, na fakultetu djeluju sljedeći zavodi: Zavod za arhitekturu, Zavod za urbanizam i prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, Zavod za graditeljsko naslijeđe i Zavod za zgradarstvo i fiziku zgrada.

Zavod za istraživanje

Istraživačke aktivnosti  danas zahtijevaju kompleksnu logističku podršku, posebno u segmentu projekata financiranih iz europskih fondova i međunarodnih mreža. U svrhu objedinjavanja i administrativne podrške takvim aktivnostima 2017. je osnovan Zavod za istraživanje, razvoj i inovacije kao samostalna jedinica Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja provodi istraživačke projekte u arhitekturi, urbanizmu i srodnim područjima, te razvojne projekte.

Polje djelovanja

Pitanja prostora i razvoj izgrađene okoline izrazito su složeni fenomeni koji se promatraju iz podijeljenih perspektiva. Znanosti o prostoru daju uvide u prošlost i postavljaju teorijske osnove, a arhitektonsko i urbanističko projektiranje i planiranje anticipiraju budućnost prostora. No, postoji i potreba za dinamičnim, fleksibilnim i otvorenim oblicima proizvodnje znanja, kako po pitanju interpretacije već postojećih formacija i procesa, tako i za predlaganje razvojnih scenarija. Tu potrebu ispunjavaju istraživački projekti koji se oslanjaju na sintetski karakter arhitekture i integriraju uvide i znanja iz različitih područja i disciplina. Istraživačke projekte provodi Zavod za istraživanja, razvoj i inovacije koji promiče interdisciplinarni pristup, simultano koristi iskustva i metode znanstvenog i projektantskog rada, povezuje akademsku zajednicu i praksu. Metode i rezultati istraživačkih projekata mogu biti oslobođene od žanrovskih konvencija, te neposredno proizlaze iz karaktera tema koje se obrađuju. Utoliko je produkcija Zavoda raznolika i uključuje studije, izložbe, tiskane i elektroničke publikacije, razne oblike javnog djelovanja i druge oblike diseminacije znanja.

Povezanost s društvenom zajednicom

Istraživanja koja provodi Zavod trebaju biti društveno dogovorna i kritički se suočavati s izazovima suvremenog društva. Poželjno je da su usmjerena prema aktualnim, konkretnim problemima, te da su na različite načine primjenjiva. Zavod potiče dijalog sa širom društvenom zajednicom te aktivno djeluje kao posrednik između istraživačkog rada i vladinog i civilnog sektora. Utoliko se istraživanja usmjeravaju prema realnim potrebama, a rezultati istraživanja nastoje se aktivno implementirati u društvenoj stvarnosti što podrazumijeva zagovaračke procese, edukaciju i diseminaciju znanja prema svim društvenim akterima povezanima s pitanjima prostora i razvoja izgrađenog okoliša.

Interdisciplinarnost i koordinacija

Istraživački rad bitno se oslanja na multidisciplinarne i međusektorske suradnje, kako s partnerima Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Zavod prati i analizira znanstvene, istraživačke, kulturne i druge aktivnosti i institucije koje su kompatibilne s interesima Arhitektonskog fakulteta te predlaže i pomaže u povezivanjima. Sličan proces se odvija i unutar Fakulteta gdje je istraživanje komplementarno nastavnom, znanstvenom i stručnom radu. Jedna od uloga Zavoda je povezivanje i koordinacija rada unutar te tri temeljne sastavnice djelovanja fakulteta. Zato Zavod prati sve aktivnosti na Arhitektonskom fakultetu, raspoznaje zajedničke interese i tematska preklapanja, pronalazi modalitete suradnje, otvara nove ili predlaže oblike uključivanja u već postojeće projekte. Temeljem tih uvida, Zavod djeluje i savjetodavno, te predlaže fokuse interesa u sve tri dionice fakultetskog rada.

Operativni cilj u Zavoda je aktiviranje postojećih intelektualnih i radnih resursa na Fakultetu i izvan njega, te njihovo usmjeravanje u istraživačke projekte. Na taj način potiče se dijalog između pojedinih područja i specijalizacija, stvara se otvorena platforma za kolektivni rad, te se izbjegava atomiziranje pojedinačnih istraživačkih napora.

 

Predstojnici Zavoda