Putujuće kupalište
Studentski rad
Putujuće kupalište
Putujuće kupalište
Putujuće kupalište
Putujuće kupalište
Putujuće kupalište
Putujuće kupalište
Putujuće kupalište
Putujuće kupalište
Putujuće kupalište

Putujuće kupalište

Projekt putujućeg kupališta izrađen je u okviru zadatka radionice arhitektonskih konstrukcija s temom RE: riječki paraziti koja se nadovezuje na projekt Rijeka - europska prijestolnica kulture 2020. Smjernice zadatka podrazumijevale su parazitsku arhitekturu, bez strogo definirane lokacije, funkcije ni mjerila: iste je trebalo predložiti.
Potez industrije uočen je kao granica između mora i ostatka gradskog tkiva koji nije aktivan dio javnog prostora grada, no to nije uvijek bilo tako. Tijekom 19. i 20. stoljeća ovaj prostor se koristio unatoč postojanju industrije. Riječka kupališta nalazila su se diljem obale, od Sušaka do Kantride, na rivi i lukobranu. Kupališta nisu bile plaže, već građevine na moru. Riječani i posjetitelji grada na kupališta su dolazili prvenstveno zbog socijalizacije, pa je putujuće kupalište u sklopu predstavljanja Rijeke kao europske prijestolnice kulture logičan motiv. Gotovo minimalna intervencija može ukazati na potencijal prostora obalne industrije da se aktivira, transformira, integrira se u grad, te pruži novi doživljaj Rijeke s mora.
Konkretna struktura definirana je izradom niza varijantnih modela. Njeni su osnovni elementi plutača s bazenom te nadgradnja u konstrukciji tipske čelične skele. Plutača je površina za sadržaje i zbivanja, a skela okvir za infrastukturu. Povezane su u jednu statičku cjelinu. Bazen funkcionira kao uteg koji, kada se isprazni, koristi šupljinu plutače po principu brodskog balastnog tanka. S obzirom da more na predviđenim lokacijama kupališta ne zadovoljava uvijek higijenske uvjete, bazen filtrira morsku vodu pješčanim i UV filterom. Ista se, čišća nego što je bila, prelijeva natrag u more.
Promišljanje o projektu kroz čitavu je razradu isprepleteno s istraživanjem - od analiza referentnih primjera parazitskog pristupa u arhitekturi do mapiranja potencijalnih lokacija, praćenja tradicijskog kontinuiteta gradskog društvenog života te provjere dostupnosti lokalnih izvora materijala i nužnih uvjeta za funkcionalnost korištenja. Svaki sloj koncepta: mobilnost, funkcija kupališta, reciklirani materijali proizišao je ili je potvrđen samostalnim istraživanjem, konzultacijama sa osobljem brodogradilišta 3. Maj, te u zrelijoj fazi projekta i sa profesorima Građevinskog fakulteta. Sva ta saznanja primijenjena su kako bi se ideja o kupalištu dovela do razine projekta s izvedbenim detaljima, popraćenog troškovnikom.
Karta