Nova zgrada Centra za posjetitelje „Centar pavlina“ u Lepoglavi
Nova zgrada Centra za posjetitelje „Centar pavlina“ u Lepoglavi
Nova zgrada Centra za posjetitelje „Centar pavlina“ u Lepoglavi
Nova zgrada Centra za posjetitelje „Centar pavlina“ u Lepoglavi
Nova zgrada Centra za posjetitelje „Centar pavlina“ u Lepoglavi
Nova zgrada Centra za posjetitelje „Centar pavlina“ u Lepoglavi
Nova zgrada Centra za posjetitelje „Centar pavlina“ u Lepoglavi
Nova zgrada Centra za posjetitelje „Centar pavlina“ u Lepoglavi
Nova zgrada Centra za posjetitelje „Centar pavlina“ u Lepoglavi
Nova zgrada Centra za posjetitelje „Centar pavlina“ u Lepoglavi
Nova zgrada Centra za posjetitelje „Centar pavlina“ u Lepoglavi
Nova zgrada Centra za posjetitelje „Centar pavlina“ u Lepoglavi

Nova zgrada Centra za posjetitelje „Centar pavlina“ u Lepoglavi

Lovorka Prpić Autori: Lovorka Prpić, Tomaž Krušec, Lena Krušec, Vid Kurinčič, Jurij Nemec, Ana Kučan, Luka JavornikSuradnici: Miha Munda, Neža Novak, Rok Staudacher, Barbara Žunkovič, Danijel Mohorič
Arhitektonski ured: Ured ovlaštene arhitektice Lovorka PrpićStatus: natječajni radNamjena: javna ustanovaProjektirano: 2015
Koncept se temelji na sljedećim ishodištima:
- nova zgrada centra za posjetitelje neodvojiv je dio uže strukture nekadašnjeg samostana, kao i šireg urbanog konteksta te harmonično nastavlja ambijentalnost postojećeg samostana,
- zgrada je oblikovno koncipirana na način koji respektira i inovativno interpretira oblikovne principe prisutne u postojećoj strukturi samostana,
- oblikovanje nove zgrade referira se na kulturno-povijesne i geomorfološke vrijednosti lepoglavske baštine (tradicija čipkarstva, geomorfološka nalazišta) – nova arhitektura time postaje generator i nositelj vizualnog identiteta Lepoglave,
- fleksibilna organizacijska shema i multifunkcionalnost zgrade omogućava velik broj različitih mogućnosti uporabe,
- zgrada je racionalno koncipirana unutar traženog volumena.
Ulaz je zamišljen transparentno - tako da posjetitelj kroz otvore na suprotnom pročelju ulaznog hola vidi siluetu okolnih brežuljaka. Štoviše, sa sjeverne strane višeetažnog ulaznog hola korisnici mogu promatrati vizualno atraktivnu zgradu lepoglavske kaznionice. Krećući se u suprotnom smjeru, izlaskom iz višeetažnog hola otvara se pogled na postojeći samostan, barokno pročelje crkve Sv. Marije te krivulju brijega u pozadini. Izložbeni prostor također je transparentno koncipiran - vizualno povezuje park na zapadnoj strani zgrade s unutarnjim dvorištem i vizurom postojećeg samostana na istočnoj strani. Na ovaj način nova zgrada postaje difuzni 'provodnik' vizurnih linija, neodvojiv sastavni dio šireg samostanskog kompleksa.
Temeljna ideja-odrednica tlocrtnog koncepta nove zgrade nalazi referencu u masivnim zidovima postojećeg samostana. Za razliku od masivnosti postojećih zidova, dubina fasadne ovojnice nove zgrade rezultat je funkcionalnog uslojavanja (dupliranja) fasadnog zida, što pomaže operativnijoj organizaciji tlocrta. Dvostruka fasadna stijena omogućava oblikovanje koridora za pristup multifunkcionalnoj dvorani, oblikovanje galerije nad ulaznim holom te mogućnost ugradnje panela za zamračenje izložbenih, uredskih i dvoranskih unutarnjih prostora. Tema uslojavanja zida (dupliranja pročelja) referira se i na arhitektonski motiv klaustra - značajni tradicijski element samostanskih kompleksa, kojeg nalazimo i unutar obližnjeg pavlinskog samostana.
Jedna od uloga dvostrukih zidova jest i mogućnost ugradnje kliznih panela za zasjenjenje / zamračenje unutarnjih prostora. U izložbenom prostoru paneli omogućuju i zatvaranje / pregradnju galerije za potrebe ovjesa slika i plakata. U slučaju zatvaranja panela u razini prizemlja, prirodna svjetlost dopire u izložbeni prostor kroz otvore na nivou mezanina. Takvo bazilikalno osvjetljenje jedno je od najprimjerenijih načina osvjetljenja izložbenih prostora.
U slučaju otvorenih panela u prizemlju, iz izložbenog prostora omogućena je vizualna komunikacija s prirodnim i urbanim krajolikom eksterijera.
Pročelje nove zgrade je, slično kao u primjeru obližnjeg samostanskog kompleksa, bazirano na izmjeničnom ritmu punih i praznih površina, uz prevladavajuću masivnost punog zidnog platna. Ako vizualnu genezu postojećih prozora na obližnjem pročelju doživljavamo stereotomski – kao izreske iz jedinstvenog plašta pročelja – nasuprot tome, otvori na novoj zgradi 'Centra Pavlina' nastaju tektonski – kao negativni intervali, tj. praznine između pojedinih fasadnih panela od kojih je pročelje složeno, sastavljeno. Površina pročelja oblikovana je na način da se jedan fasadni panel oslanja na dva panela koji se nalaze ispod njega. Takav tektonski princip uvažava prastaro kompozicijsko pravilo da 'teži nosi lakšeg' te slijedi klasičnu logiku lijepog u arhitektonskoj kompoziciji. Vertikalna podjela pročelja nije slučajna. Pročelje je po visini razdijeljeno u tri horizontalna pojasa koji odražavaju visinske razine triju etaža (prizemlje, mezanin, 1. kat).
Uravnotežena ritmična repeticija punih i praznih površina pročelja stvara kontemplativnu atmosferu u unutarnjem prostoru zgrade. Unutrašnjost prostora oblikovana je igrom svjetla i sjene, osunčanih i zasjenjenih površina. Kao referenca na kulturnu baštinu Lepoglave, pročelje nove zgrade Centra Pavlina može se razumjeti i kao oblikovna kompozicija proizašla iz lokalnog običaja izrađivanja lepoglavske čipke. Fasadni paneli izrađeni su iz brušenog terrazza u koji je primiješan agregat lokalnog kamena. Na taj će način kolorit zgrade biti prilagođen značajkama područja u kojem se zgrada nalazi.
Karta